Politika

„Politika” je najstariji i najuticajniji dnevni list u ovom delu Evrope. Prvi put se pojavila na beogradskim ulicama oko 14 časova 25. januara 1904. godine.

Prvi broj „Politike” štampan je u tiražu od 2.450 primeraka, na četiri strane, po ceni od pet para.¹

Vladislav Ribnikar, osnivač i odgovorni urednik, kada je podnosio prijavu vlastima naveo je da će novine biti političke i nezavisne.

U svojoj dugogodišnjoj istoriji „Politika” je dva puta prekidala izlaženje, za vreme Prvog svetskog rata od 1914. do 1919. godine, a drugi put za vreme Drugog svetskog rata od aprila 1941. do oktobra 1944. godine.

„Politika” još jednom nije izašla pred čitaoce zbog štrajka novinara u leto 1992. godine koji su se usprotivili nameri države da „Politiku” pretvori u javno preduzeće.

„Politika” je dnevnik sa dugom i bogatom tradicijom koja se zbog svog ugleda i uticaja smatra i jednom od nacionalnih instituacija u Srbiji. Čitalačku publiku lista „Politika” čine uglavnom srednje situirani i visokoobrazovani građani.

U svojoj dugogodišnjoj istoriji „Politika” je sarađivala sa mnogobrojnim značajnim kulturnim i naučnom stvaraocima.

Među saradnicima „Politike” bili su i nobelovac Ivo Andrić, srpski pisci i pesnici Miloš Crnjanski, Branko Ćopić, Jovan Dučić, Branislav Nušić, Desanka Maksimović i mnogi drugi. Svoje tekstove na stranicama „Politike” pisali su i ser Vinston Čerčil, Tomas Man, Eduard Erio i drugi.

Po profilu, danas „Politika” spada u dnevno-političke novine koje se drže visoko-profesionalnih novinarskih standarda, list koji neguje kulturu dijaloga i slobodu izražavanja. List ima više specijalizovanih redovnih dodataka, a među njima posebno se izdvaja Kultrurni dodatak. „Politika” izlazi u tri izdanja, sa štampanim tiražom većim od sto hiljada. Prodaje se u Srbiji i zemljama bivše Jugoslavije.